procjena rizika Archives - Hrvatska Udruga Kriznog Menadžmenta

Procjena rizika od šumskih požara južnog dijela Republike Hrvatske

Procjena rizika od požara

Risk & Recovery Mapping (RRM) komponenta unutar Copernicus EMS zamišljena je za potporu aktivnostima smanjenja rizika od katastrofa, fazama prevencije, pripravnosti i oporavka te je u kontekstu procjene rizika od šumskih požara aktivirana 2 puta preko Ministarstva unutarnjih poslova, kao nadležne institucije u korištenju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu te u svrhu izrade kvantitativne procjene rizika i ranjivosti od požara ranjivijih dijelova Republike Hrvatske. Područje interesa prve aktivacije (EMSN041) nastalo je u suradnji s vatrogascima gdje su prednost imala najranjivija područja obzirom na problematiku pravodobnog reagiranja i kompleksnosti intervencija što se većinom odnosi na otoke i problem prebacivanja operativnh snaga sa kopnenog dijela zbog čega se i naglašava važnost poduzimanja preventivnih mjera u ublaživanju možebitnih posljedica ukoliko i dođe do nastanka požara. Druga aktivacija (ESMN059) odnosi se na područje kopnenog dijela Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije većinom temeljenog na indeksu potencijalne opasnosti od požara Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Korištenjem postojećih podataka o stanovništvu i infrastrukturi Ministarstva unutarnjih poslova, javnim podacima o broju turista i turističkoj infrastrukturi, indeksa požarne opasnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda, distribuciji šumskih područja Hrvatskog šumarskog instituta, digitalnog modela reljeva Državne geodetske uprave, podataka mreže Natura 2000, metodoloških rješenja u suradnji s EU Joint Research Centre-om i strukovnih organizacija u inozemstvu pod vodstvom Copernicus EMS, dodatna potrebna mjerenja na području interesa izvršena su satelitskim sustavima daljinske detekcije prostorne razlučivosti 50 cm. Uz potporu GDi GISDATA rezultati procjene obrađeni su u ArcGIS-u te je za određivanje predloženih mjera pripravnosti operativnih snaga i mogućnosti evakuacije korišten ESRI Spatial Analysis te Network Analysis.

Uobičajeno je mišljenje da karte moraju nečemu služiti čime je i smisao procjene rizika stvaranje stručne podloge za daljnje aktivnosti u upravljanju rizicima tj. donošenje odluka u preventivnim mjerama i pripravnosti operativnih snaga. Primjerice, karte mogu služiti i kao podloga za povlačenje EU sredstava ili u svrhu edukacije, kao i planiranja nadzora pomoću bespilotnih letjelica itd.

Karte sadrže slojeve rizika i ranjivosti od požara, njegovog negativnog utjecaja na stanovništvo, materijalna dobra i okoliš, utjecaj turističke sezone i poremećaje prometne infrastrukture, mogućnost reagiranja i evakuacije, prijedloge preventivnih mjera smanjenja rizika, lokacije uspostave nadzornih točaka i komunikacijske opreme, obilježja zemljišta i naseljenih područja, dodatne informacije od važnosti za planiranje sustava civilne zaštite kao što su skloništa, mjesta za slijetanje helikoptera, lokacije prihvatatnih kampova, poljskih bolnica uz brojne druge slojeve.

INTERAKTIVNA KARTA

Metodološki gledano, važno je osvrnuti se na pojedine pojmove i dijelove procjene:

1. Prijetnja

Prijetnja od šumskih požara temelji se na geomorfološkm obilježjima (nadmorska visina, orijentacija terena, nagib), klimatološkim obilježjima, podložnosti vegetacijskog pokrova gorenju, kao i geoprostorna raspodjela požara koji su se dogodili u prošlosti (korištena je NASA baza podataka detektiranih požara na području Republike Hrvatske 2001-2018).

NASA MODIS detekcija požara na području Republike Hrvatske 2001-2018

Topografija terena može utjecati na širenje požara i vremenske prilike, dok je nadmorska visina povezana s količinom oborina i temperaturom što utječe na podložnost nastanka požara. Nagib zemljšta utječe na brzinu širenja požara te sama orijentacija terena utječe na količinu sunčeve radijacije i vlažnosti. Podložnost gorenja različitih vrsta vegetacije određena je razinama zapaljivosti povezanih sa biljnim sadržajem vlage i masnoća te je većina požara uobičajena u vrijeme sušnih, vrućih i vjetrovitih razdoblja.

2. Izloženost

Požari otvorenog tipa mogu imati ozbiljne posljedice po stanovništvo, materijalna dobra i okoliš uključujući poremećaje ekosistema te gubitke u bioraznolikosti. Sloj izloženosti od požara sadrži i informacije utjecaja visoke turističke sezone i broja turista, lokalnog stanovništva i materijalnih dobara u odnosu na razinu prijetnje.

3. Ranjivost

Procjena ranjivosti izloženih elemenata (ranjivost na posljedice požara) temljena je podjelom na urbana i neurbana područja. U neurbanim područjima ranjivost je procjenjena vrstom biološke gorive mase unutar 14 kategorija vegetacije kojoj je pridružen težinski faktor zapaljivosti. U urbanim (naseljenim) područjima, ranjivost je procjenjena: brojem stanovnika i konstrukcijom zgrada, ranjivošću prometne infrastrukture, mogućim evakuacijskim putevima i putevima “bez prolaza” koji mogu dodatno ugroziti ljudske živote te blizini stanovništva i materijalnih dobara područjima visokog hazarda. Urbane sredine definirane su Urban Morpological Zones metodologijom Europske agencije za okoliš. Prohodnost cestovne infrastrukture određena je tipom cesta (autocesta, primarna, sekundarna, tercijalna, put) i kapacitetom prometa te broja stanovnika i turista (u niskoj i visokoj turističkoj sezoni).

Utjecaj visoke turističke sezone i lokacija hotela na području Grada Dubrovnika na ranjivost prometne infrastrukture prilikom evakuacije te povišenu razinu rizika u visokoj turističkoj sezoni

4. Rizik

Ukupni rizik od požara temelji se na kombinaciji prijetnje i ranjivosti izloženih elemenata (prijetnja x izloženost x ranjivost) tj. razina rizika temelji se na vrsti gorive mase, izloženosti područja te ranjivosti zajednice. Rizik po prometnu infrastrukturu procjenjen je kombinacijom negativnog utjecaja prijetnje i razine ranjivosti na poremećaje u prometu što je klasičan pristup u obradi elemenata kritičnih infrastruktura.

5. Mjere smanjenja rizika

Uobičajena podjela mjera smanjenja odnosi se na razinu implementacije (državna, regionalna, lokalna, subjekt) te vremenskoj komponenti (kratkoročno, dugoročno). Predložene mjere odnose se na poduzimanje najučinkovitijih mjera i njihovu isplativost u odnosu na obilježja područja u kojima je rizik prisutan i to: upotrebom vatrootpornih građevinskih materijala, uređenjem vegetacijskog pokrova kako bi se spriječio ulazak požara u naseljena područja, predloženim dodatnim požarnim putevima i branjenim područjima te točkama nadzora.

6. Pripravnost sustava i evakuacija stanovništva

Razina prijetnje, obilježja reljefa, naseljenost i utjecaj turističke sezone, vodni resursi i hidrološka obilježja, elektroenergetski sustavi i zaštićena područja, gustoća vegetacije, blizina građevina i prometnca te GIS alati poslužili su u određivanju prikladnh lokacija za pružanje prve pomoći/poljskih bolnica, skloništa i evakuacijskih površina, mjesta za slijetanje helikoptera, logistike i komunikacijskih sustava, evakuacijskih puteva i mogućoj prohodnosti žurnih službi. Kriterij odabira temeljio se na kapacitetu prometnica, udaljenosti između točaka interesa, razini ranjivosti područja itd. Također, ukupni učinak predloženih mjera je uzet u obzir uz obaveznu mogućnost pristupa žurnih službi i mogućnosti evakuacije.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa 2018.

Povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa koji se obilježava 13. listopada, Hrvatska udruga kriznog menadžmenta objavljuje animaciju rizika od požara na hrvatskim otocima kako bi slikovitim načinom podigla svijest o rizicima na području, pogotovo kada se uzme u obzir složenost vatrogasnih intevrencija prilikom gašenja većih požara na otocima što naglašava važnost poduzimanja preventivnih mjera vezanih uz požare. U suradnji s vatrogascima otoci su određeni kao ranjiva područja od interesa te je postupak procjene rizika odrađen putem Copernicus Emergency Management servisa. Prikazani otoci u animaciji su: Brijuni, Cres, Olib, Silba, Rivanj, Sestrunj, Dugi otok, Ugljan, Brač, Hvar, Mljet, Korčula i Lastovo.

Boje u animaciji predstavljaju razine rizika

Interaktivna karta rizika i ranjivosti od požara

Karta rizika i ranjivosti od požara

Republika Hrvatska kao dio mediteranskog područja ima visoki rizik od šumskih požara u obalnim područjima i na otocima tijekom ljetnih mjeseci i u sušnim razdobljima. Šumski požari su značajna prijetnja ljudskim životima, što često rezultira visokim izravnim i neizravnim štetama uz veliki pritisak na mogućnost učinkovitog reagiranja sustava u teže pristupačnim područjima. Potrebna je odgovarajuća procjena rizika, kao i napori za ublažavanje i pripravnost kako bi se umanjile žrtve i ekonomski utjecaj postavljanjem učinkovitog mehanizma pripravnosti i odgovora. Rezultati aktivacije Copernicus EMS [EMSN041] pokrivaju 27 područja trebaju se koristiti kao stučna podloga procjene rizika i u planiranju aktivnosti smanjenja rizika i ranjivosti.

INTERAKTIVNA KARTA

Riječ je o daljnjem razvoju metodologije procjene rizika i ranjivosti te je po prvi puta računata ranjivost područja. Pouzdanost dobivenih rezultata je oko 90%. Karta će se dalje nadopunjavati za požarnu sezonu 2018. za što se planira obraditi i kopneni dio obale gdje su otoci kao rajranjivija područja obzirom na problematiku reagiranja imali prednost. Procjena omogućuje poduzimanje preventivnih mjera u smanjenju požarne opasnosti, smanjenju gorive mase i brzine daljnjeg širenja, kao i linija obrane u zaustavljanju požara.

Karta sadrži slojeve rizika i ranjivosti od požara, utjecaja na prometnu infrastrukturu, predložene mjere u smanjenju rizika i nadzora požara, obilježja zemljišta i vegetacije, prometnu infrastrukturu, informacije od važnosti za sustav civilne zaštite kao što su kapaciteti skloništa za evakuaciju, mjesta za slijetanje helikoptera, prihvatatnih kampova, poljskih bolnica itd.

Rizik:
Rizik je kombinacija negativnih posljedica i vjerojatnosti nastanka događaja (hazard x izloženost x ranjivost). Određen je odnosom vjerojatnosti nastanka požara i ranjivosti izloženih elemenata. Rizik ovisi o vrsti požarnog goriva, blizini stanovništva i materijalnih dobara ugroženom području.

Izloženost:
Stanovništvo, materijalna dobra, sustavi i drugi elementi prisutni u zoni ugroženosti podložni negativnom utjecaju nastanka požara.
Materijalna dobra i stanovništvo: Požarna opasnost u odnosu na izložene elemente (stanovništvo, materijalna dobra, vegetacija, prometna infrastruktura)
Požarna opasnost računata je korištenjem statističkih pokazatelja prijašnjih požara, klimatskih obilježja i obilježjima zemljišta.

Ranjivost:
Obilježja zajednice i područja, sustava ili materijalnih dobara koja su podložna negativnom utjecaju požara.
Materijalna dobra i stanovništvo: Ranjivost zajednice, materijalnih dobara prikazana u razinama ranjivosti od požara.
Prometna infrastruktura: Ranjivost u odnosu na poremećaje u promenoj infarstrukturi i prohodnosti
Ranjivost ovisi o faktorima: goriva masa, konstrukcija građevina te udaljenost stanovništva i materijalnih dobara u odnosu na najugroženija područja.
Za naseljena područja ranjivost je računata: gustoća naseljenosti, gustoća zgrada, obilježja prometnica i puteva za evakuaciju, blizina stanovništva i materijalnih dobara vodnim površinama i rizičnom području.

Mjere smanjenja rizika:
Predložene mjere obzirom na procjenjene i vrednovane rizike te realne mogućnosti.

Opširnije:

FINAL REPORT

Smjernice za izradu procjene rizika od većih nesreća za područje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – model

Smjernice za izradu procjene rizika donose se na razini županije te ovaj model služi kao stručna potpora jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u izradi procjene rizika od katastrofa na njihovom području odgovornosti. Model se na razini županije donosi kao Smjernice, metodološki je razrađen sukladno Pravilniku o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te osigurava usporedivost, značajnost i jednoobraznost dobivenih podataka potrebnih za izradu daljnih planskih dokumenata, određivanje Strategije smanjenja rizika od katastrofa i provedbu mjera.

Upotreba scenarija unutar standardiziranog modela kao alata za identifikaciju prijetnji i neželjenih događaja, procjenu rizika te kasnije vrednovanje i prioritizaciju primjer je metode procjene i analize rizika koja može imati i širu upotrebu. Problem takvih modela je ljudski faktor tj. subjektivnost i pouzdanost dobivenih rezultata što je obilježje kvalitativnih analiza. Zbog toga je dodan kvantificirani dodatak koji smanjuje subjektivnost procjene i omogućuje potrebnu usporedivost i značajnost rezultata između općina, gradova i županija. Također, upotreba standardiziranog modela omogućuje jednoobrazan prikaz rezultata. Navedeni model u skladu je sa svim važećim propisima vezanih uz sustav civilne zaštite, EU smjernicama i ISO normama.
Riječ je o hibridnom modelu, izrađenog na temelju polukvantitativne metode Preliminary Hazard Analysis uz dodavanje kvantificiranog dodataka po područjima od interesa i kao takav, prvi je model za procjenu općih rizika određenog područja u Republici Hrvatskoj napravljen za potrebe izrade prvih procjena rizika na lokalnoj razini. Kasnije verzije imati će u sebi i alate regulacije rizika u svrhu Strategije smanjenja rizika od katastrofa.

Više informacija na: hukm@hukm.hr

Link za preuzimanje:

model v1.0

Kasnije verzije modela imati će u sebi i alate regulacije rizika u svrhu Strategije smanjenja rizika od katastrofa.