Procjena rizika od požara
Risk & Recovery Mapping (RRM) komponenta unutar Copernicus EMS zamišljena je za potporu aktivnostima smanjenja rizika od katastrofa, fazama prevencije, pripravnosti i oporavka te je u kontekstu procjene rizika od šumskih požara aktivirana 2 puta preko Ministarstva unutarnjih poslova, kao nadležne institucije u korištenju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu te u svrhu izrade kvantitativne procjene rizika i ranjivosti od požara ranjivijih dijelova Republike Hrvatske. Područje interesa prve aktivacije (EMSN041) nastalo je u suradnji s vatrogascima gdje su prednost imala najranjivija područja obzirom na problematiku pravodobnog reagiranja i kompleksnosti intervencija što se većinom odnosi na otoke i problem prebacivanja operativnh snaga sa kopnenog dijela zbog čega se i naglašava važnost poduzimanja preventivnih mjera u ublaživanju možebitnih posljedica ukoliko i dođe do nastanka požara. Druga aktivacija (ESMN059) odnosi se na područje kopnenog dijela Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije većinom temeljenog na indeksu potencijalne opasnosti od požara Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Korištenjem postojećih podataka o stanovništvu i infrastrukturi Ministarstva unutarnjih poslova, javnim podacima o broju turista i turističkoj infrastrukturi, indeksa požarne opasnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda, distribuciji šumskih područja Hrvatskog šumarskog instituta, digitalnog modela reljeva Državne geodetske uprave, podataka mreže Natura 2000, metodoloških rješenja u suradnji s EU Joint Research Centre-om i strukovnih organizacija u inozemstvu pod vodstvom Copernicus EMS, dodatna potrebna mjerenja na području interesa izvršena su satelitskim sustavima daljinske detekcije prostorne razlučivosti 50 cm. Uz potporu GDi GISDATA rezultati procjene obrađeni su u ArcGIS-u te je za određivanje predloženih mjera pripravnosti operativnih snaga i mogućnosti evakuacije korišten ESRI Spatial Analysis te Network Analysis.
Uobičajeno je mišljenje da karte moraju nečemu služiti čime je i smisao procjene rizika stvaranje stručne podloge za daljnje aktivnosti u upravljanju rizicima tj. donošenje odluka u preventivnim mjerama i pripravnosti operativnih snaga. Primjerice, karte mogu služiti i kao podloga za povlačenje EU sredstava ili u svrhu edukacije, kao i planiranja nadzora pomoću bespilotnih letjelica itd.
Karte sadrže slojeve rizika i ranjivosti od požara, njegovog negativnog utjecaja na stanovništvo, materijalna dobra i okoliš, utjecaj turističke sezone i poremećaje prometne infrastrukture, mogućnost reagiranja i evakuacije, prijedloge preventivnih mjera smanjenja rizika, lokacije uspostave nadzornih točaka i komunikacijske opreme, obilježja zemljišta i naseljenih područja, dodatne informacije od važnosti za planiranje sustava civilne zaštite kao što su skloništa, mjesta za slijetanje helikoptera, lokacije prihvatatnih kampova, poljskih bolnica uz brojne druge slojeve.
Metodološki gledano, važno je osvrnuti se na pojedine pojmove i dijelove procjene:
1. Prijetnja
Prijetnja od šumskih požara temelji se na geomorfološkm obilježjima (nadmorska visina, orijentacija terena, nagib), klimatološkim obilježjima, podložnosti vegetacijskog pokrova gorenju, kao i geoprostorna raspodjela požara koji su se dogodili u prošlosti (korištena je NASA baza podataka detektiranih požara na području Republike Hrvatske 2001-2018).
Topografija terena može utjecati na širenje požara i vremenske prilike, dok je nadmorska visina povezana s količinom oborina i temperaturom što utječe na podložnost nastanka požara. Nagib zemljšta utječe na brzinu širenja požara te sama orijentacija terena utječe na količinu sunčeve radijacije i vlažnosti. Podložnost gorenja različitih vrsta vegetacije određena je razinama zapaljivosti povezanih sa biljnim sadržajem vlage i masnoća te je većina požara uobičajena u vrijeme sušnih, vrućih i vjetrovitih razdoblja.
2. Izloženost
Požari otvorenog tipa mogu imati ozbiljne posljedice po stanovništvo, materijalna dobra i okoliš uključujući poremećaje ekosistema te gubitke u bioraznolikosti. Sloj izloženosti od požara sadrži i informacije utjecaja visoke turističke sezone i broja turista, lokalnog stanovništva i materijalnih dobara u odnosu na razinu prijetnje.
3. Ranjivost
Procjena ranjivosti izloženih elemenata (ranjivost na posljedice požara) temljena je podjelom na urbana i neurbana područja. U neurbanim područjima ranjivost je procjenjena vrstom biološke gorive mase unutar 14 kategorija vegetacije kojoj je pridružen težinski faktor zapaljivosti. U urbanim (naseljenim) područjima, ranjivost je procjenjena: brojem stanovnika i konstrukcijom zgrada, ranjivošću prometne infrastrukture, mogućim evakuacijskim putevima i putevima “bez prolaza” koji mogu dodatno ugroziti ljudske živote te blizini stanovništva i materijalnih dobara područjima visokog hazarda. Urbane sredine definirane su Urban Morpological Zones metodologijom Europske agencije za okoliš. Prohodnost cestovne infrastrukture određena je tipom cesta (autocesta, primarna, sekundarna, tercijalna, put) i kapacitetom prometa te broja stanovnika i turista (u niskoj i visokoj turističkoj sezoni).
4. Rizik
Ukupni rizik od požara temelji se na kombinaciji prijetnje i ranjivosti izloženih elemenata (prijetnja x izloženost x ranjivost) tj. razina rizika temelji se na vrsti gorive mase, izloženosti područja te ranjivosti zajednice. Rizik po prometnu infrastrukturu procjenjen je kombinacijom negativnog utjecaja prijetnje i razine ranjivosti na poremećaje u prometu što je klasičan pristup u obradi elemenata kritičnih infrastruktura.
5. Mjere smanjenja rizika
Uobičajena podjela mjera smanjenja odnosi se na razinu implementacije (državna, regionalna, lokalna, subjekt) te vremenskoj komponenti (kratkoročno, dugoročno). Predložene mjere odnose se na poduzimanje najučinkovitijih mjera i njihovu isplativost u odnosu na obilježja područja u kojima je rizik prisutan i to: upotrebom vatrootpornih građevinskih materijala, uređenjem vegetacijskog pokrova kako bi se spriječio ulazak požara u naseljena područja, predloženim dodatnim požarnim putevima i branjenim područjima te točkama nadzora.
6. Pripravnost sustava i evakuacija stanovništva
Razina prijetnje, obilježja reljefa, naseljenost i utjecaj turističke sezone, vodni resursi i hidrološka obilježja, elektroenergetski sustavi i zaštićena područja, gustoća vegetacije, blizina građevina i prometnca te GIS alati poslužili su u određivanju prikladnh lokacija za pružanje prve pomoći/poljskih bolnica, skloništa i evakuacijskih površina, mjesta za slijetanje helikoptera, logistike i komunikacijskih sustava, evakuacijskih puteva i mogućoj prohodnosti žurnih službi. Kriterij odabira temeljio se na kapacitetu prometnica, udaljenosti između točaka interesa, razini ranjivosti područja itd. Također, ukupni učinak predloženih mjera je uzet u obzir uz obaveznu mogućnost pristupa žurnih službi i mogućnosti evakuacije.