“Situacijska svjesnost u kompleksnom okruženju i interoperabilnost operativnih snaga” u sklopu RESISTANT projekta.
– testiranje geografskog-informacijskog sustava u događajima velikih razmjera
– razmjena informacija
– povećanje učinkovitosti operacija racionalnim raspoređivanjem vlastitih resursa te postizanje interoperabilnosti s drugim službama
– evaluacija postojeće operativne procedure te izrada daljnjih preporuka
– povećanje svjesnosti situacije integracijom dostupnih informacija iz različitih izvora
Zaključci s vježbe omogućiti će i stručnjacima iz Hrvatske prijenos znanja drugim državama preko aktivnih projekata Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.
“Situacijska svjesnost u kompleksnom okruženju i interoperabilnost operativnih snaga” radionica RESISTANT projekta financiranog od Mehanizma Unije za civilnu zaštitu u sklopu RESISTANT projekta.
Radionica je održana na Vatrogasnom vježbovnom centru Šapjane.
Projekt sadržava aktivnosti izrade europske platforme razmjene znanja namijenjene trenerima operativnih snaga, razmjenu dobre prakse te implementaciju modernih tehnologija u razvoju edukacijskih programa iz područja civilne zaštite i visokog obrazovanja.
Sukladno tome, radionica je okupila stručne osobe iz područja zaštite i spašavanja u pripremi za stožernu vježbu problematike odgovora na potres u uvjetima pandemije temeljem naučenih lekcija iz 2020. godine i primjera dobre prakse koji se mogu prenijeti i na druge države.
Od 1.1.2021 krenuo je RESISTANT Project financiran od European Union´s UCPM-2020-KN-AG grant ugovorom No 101017819
Cilj RESISTANT-a je izgraditi prvu European Crisis Training Platform za obuku žurnih službi i operativnih snaga: obrazovna obuka s najsuvremenijim znanjem o sigurnosti, uključujući alate za karakterizaciju opasnosti i povezanih rizika, operativna obuka na scenarijima stvarnih razmjera te inovativna obuka u virtualnoj stvarnosti (VR) koja reproducira cjelokupne scenarije nesreća, strategije i taktike intervencije, uključujući cijeli lanac zapovijedanja i komunikacije između svih članova tima za hitne intervencije, upravitelja objekata/pravnih osoba i javnosti (npr. dobrovoljni vatrogasci, školska djeca, građani s invaliditetom).
Konzorcij RESISTANT sastoji se od sedam partnera iz četiri različite zemlje, od kojih svi donose važne vještine, iskustvo i stručnost u ključnim područjima. Projektni konzorcij osigurat će da se stoga RESISTANT razvije uz izravnu i blisku suradnju iskusnih osoba koje prvi reagiraju, kako bi se osigurala kvaliteta, učinkovitost i ukupna operativna funkcionalnost rezultata projekta i njegovog utjecaja.
Više o samom projektu: https://www.resistantproject.eu/
Risk & Recovery Mapping (RRM) komponenta unutar Copernicus EMS zamišljena je za potporu aktivnostima smanjenja rizika od katastrofa, fazama prevencije, pripravnosti i oporavka te je u kontekstu procjene rizika od šumskih požara aktivirana 2 puta preko Ministarstva unutarnjih poslova, kao nadležne institucije u korištenju Mehanizma Unije za civilnu zaštitu te u svrhu izrade kvantitativne procjene rizika i ranjivosti od požara ranjivijih dijelova Republike Hrvatske. Područje interesa prve aktivacije (EMSN041) nastalo je u suradnji s vatrogascima gdje su prednost imala najranjivija područja obzirom na problematiku pravodobnog reagiranja i kompleksnosti intervencija što se većinom odnosi na otoke i problem prebacivanja operativnh snaga sa kopnenog dijela zbog čega se i naglašava važnost poduzimanja preventivnih mjera u ublaživanju možebitnih posljedica ukoliko i dođe do nastanka požara. Druga aktivacija (ESMN059) odnosi se na područje kopnenog dijela Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije većinom temeljenog na indeksu potencijalne opasnosti od požara Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Korištenjem postojećih podataka o
stanovništvu i infrastrukturi Ministarstva unutarnjih poslova, javnim podacima
o broju turista i turističkoj infrastrukturi, indeksa požarne opasnosti
Državnog hidrometeorološkog zavoda, distribuciji šumskih područja Hrvatskog
šumarskog instituta, digitalnog modela reljeva Državne geodetske uprave, podataka
mreže Natura 2000, metodoloških rješenja u suradnji s EU Joint Research
Centre-om i strukovnih organizacija u inozemstvu pod vodstvom Copernicus EMS,
dodatna potrebna mjerenja na području interesa izvršena su satelitskim
sustavima daljinske detekcije prostorne razlučivosti 50 cm. Uz potporu GDi
GISDATA rezultati procjene obrađeni su u ArcGIS-u te je za određivanje
predloženih mjera pripravnosti operativnih snaga i mogućnosti evakuacije
korišten ESRI Spatial Analysis te Network Analysis.
Uobičajeno je mišljenje da karte
moraju nečemu služiti čime je i smisao procjene rizika stvaranje stručne
podloge za daljnje aktivnosti u upravljanju rizicima tj. donošenje odluka u
preventivnim mjerama i pripravnosti operativnih snaga. Primjerice, karte mogu
služiti i kao podloga za povlačenje EU sredstava ili u svrhu edukacije, kao i planiranja
nadzora pomoću bespilotnih letjelica itd.
Karte sadrže slojeve rizika i ranjivosti od požara, njegovog negativnog utjecaja na stanovništvo, materijalna dobra i okoliš, utjecaj turističke sezone i poremećaje prometne infrastrukture, mogućnost reagiranja i evakuacije, prijedloge preventivnih mjera smanjenja rizika, lokacije uspostave nadzornih točaka i komunikacijske opreme, obilježja zemljišta i naseljenih područja, dodatne informacije od važnosti za planiranje sustava civilne zaštite kao što su skloništa, mjesta za slijetanje helikoptera, lokacije prihvatatnih kampova, poljskih bolnica uz brojne druge slojeve.
Metodološki gledano, važno je osvrnuti
se na pojedine pojmove i dijelove procjene:
1. Prijetnja
Prijetnja od šumskih požara temelji se na geomorfološkm obilježjima (nadmorska visina, orijentacija terena, nagib), klimatološkim obilježjima, podložnosti vegetacijskog pokrova gorenju, kao i geoprostorna raspodjela požara koji su se dogodili u prošlosti (korištena je NASA baza podataka detektiranih požara na području Republike Hrvatske 2001-2018).
NASA MODIS detekcija požara na području Republike Hrvatske 2001-2018
Topografija terena može utjecati na širenje požara i vremenske prilike, dok je nadmorska visina povezana s količinom oborina i temperaturom što utječe na podložnost nastanka požara. Nagib zemljšta utječe na brzinu širenja požara te sama orijentacija terena utječe na količinu sunčeve radijacije i vlažnosti. Podložnost gorenja različitih vrsta vegetacije određena je razinama zapaljivosti povezanih sa biljnim sadržajem vlage i masnoća te je većina požara uobičajena u vrijeme sušnih, vrućih i vjetrovitih razdoblja.
2. Izloženost
Požari otvorenog tipa mogu imati ozbiljne posljedice po stanovništvo, materijalna dobra i okoliš uključujući poremećaje ekosistema te gubitke u bioraznolikosti. Sloj izloženosti od požara sadrži i informacije utjecaja visoke turističke sezone i broja turista, lokalnog stanovništva i materijalnih dobara u odnosu na razinu prijetnje.
3. Ranjivost
Procjena ranjivosti izloženih elemenata (ranjivost na posljedice požara) temljena je podjelom na urbana i neurbana područja. U neurbanim područjima ranjivost je procjenjena vrstom biološke gorive mase unutar 14 kategorija vegetacije kojoj je pridružen težinski faktor zapaljivosti. U urbanim (naseljenim) područjima, ranjivost je procjenjena: brojem stanovnika i konstrukcijom zgrada, ranjivošću prometne infrastrukture, mogućim evakuacijskim putevima i putevima “bez prolaza” koji mogu dodatno ugroziti ljudske živote te blizini stanovništva i materijalnih dobara područjima visokog hazarda. Urbane sredine definirane su Urban Morpological Zones metodologijom Europske agencije za okoliš. Prohodnost cestovne infrastrukture određena je tipom cesta (autocesta, primarna, sekundarna, tercijalna, put) i kapacitetom prometa te broja stanovnika i turista (u niskoj i visokoj turističkoj sezoni).
Utjecaj visoke turističke sezone i lokacija hotela na području Grada Dubrovnika na ranjivost prometne infrastrukture prilikom evakuacije te povišenu razinu rizika u visokoj turističkoj sezoni
4. Rizik
Ukupni rizik od požara temelji se na kombinaciji prijetnje i ranjivosti izloženih elemenata (prijetnja x izloženost x ranjivost) tj. razina rizika temelji se na vrsti gorive mase, izloženosti područja te ranjivosti zajednice. Rizik po prometnu infrastrukturu procjenjen je kombinacijom negativnog utjecaja prijetnje i razine ranjivosti na poremećaje u prometu što je klasičan pristup u obradi elemenata kritičnih infrastruktura.
5. Mjere smanjenja rizika
Uobičajena podjela mjera smanjenja odnosi se na razinu implementacije (državna, regionalna, lokalna, subjekt) te vremenskoj komponenti (kratkoročno, dugoročno). Predložene mjere odnose se na poduzimanje najučinkovitijih mjera i njihovu isplativost u odnosu na obilježja područja u kojima je rizik prisutan i to: upotrebom vatrootpornih građevinskih materijala, uređenjem vegetacijskog pokrova kako bi se spriječio ulazak požara u naseljena područja, predloženim dodatnim požarnim putevima i branjenim područjima te točkama nadzora.
6. Pripravnost sustava i evakuacija stanovništva
Razina prijetnje, obilježja reljefa, naseljenost i utjecaj turističke sezone, vodni resursi i hidrološka obilježja, elektroenergetski sustavi i zaštićena područja, gustoća vegetacije, blizina građevina i prometnca te GIS alati poslužili su u određivanju prikladnh lokacija za pružanje prve pomoći/poljskih bolnica, skloništa i evakuacijskih površina, mjesta za slijetanje helikoptera, logistike i komunikacijskih sustava, evakuacijskih puteva i mogućoj prohodnosti žurnih službi. Kriterij odabira temeljio se na kapacitetu prometnica, udaljenosti između točaka interesa, razini ranjivosti područja itd. Također, ukupni učinak predloženih mjera je uzet u obzir uz obaveznu mogućnost pristupa žurnih službi i mogućnosti evakuacije.
Povodom obljetnice katastrofalne poplave koja se dogodila na današnji dan 1964. godine, razvijen je model izloženosti poplavi materijalnih dobara na području Grada Zagreba. Model pokazuje područje koje bi zbog obilježja terena moglo biti zahvaćeno poplavom u slučaju katastrofalnog događaja.
Model je nastao uz pomoć Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Grada Zagreba koji je ustupio ZG3D GIS podatke te Copernicus Emergency Management Service-a preko kojega je izrađen sloj izloženosti od poplave temeljenog na kaskadnom modelu European flood hazard map Joint Research Centre-a korištenjem hidroloških i hidrauličkih obilježja područja.
Povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa koji se obilježava 13. listopada, Hrvatska udruga kriznog menadžmenta objavljuje animaciju rizika od požara na hrvatskim otocima kako bi slikovitim načinom podigla svijest o rizicima na području, pogotovo kada se uzme u obzir složenost vatrogasnih intevrencija prilikom gašenja većih požara na otocima što naglašava važnost poduzimanja preventivnih mjera vezanih uz požare. U suradnji s vatrogascima otoci su određeni kao ranjiva područja od interesa te je postupak procjene rizika odrađen putem Copernicus Emergency Management servisa. Prikazani otoci u animaciji su: Brijuni, Cres, Olib, Silba, Rivanj, Sestrunj, Dugi otok, Ugljan, Brač, Hvar, Mljet, Korčula i Lastovo.
Korištenjem kompozita snimaka Copernicus EU Sentinel-2 satelita procjenjene su posljedice najvećeg požara u ovoj požarnoj sezoni koji je izbio na području Pelješca, lokaciji koja je već ranije bila identificirana kao područje vrlo visokog požarnog rizika i vrlo visoke ranjivosti obzirom na moguće posljedice. Obzirom da se najveći požar u 2018. godini dogodio krajem rujna izvan požarne sezone te da u ostatku svijeta pratimo slične tendencije, u budućnosti se mogu očekivati duže i nestabilnije požarne sezone.
Senzori satelita omogućili su analizu učinaka požara na stanje vegetacijskog pokrova tj. njeno uništenje uzrokovano požarom. Korištenjem kratkovalnog infracrvenog spektralnog kanala vidljiva je površina obuhvaćenog područja koja iznosi oko 600 hektara.
Kategorizacijom negativnih posljedica na vegetaciju vidljiv je stupanj opožarenosti područja tj. izazvana šteta na vegetaciji. Tamnije boje predstavljaju veći stupanj opožarenosti gdje ljubičasta boja predstavlja skoro potpuno uništenje.
U usporedbi s procjenom rizika i ranjivosti od požara koja je odrađena uz pomoć Copernicus Emergency Management Service-a prije nepunih godinu dana, može se primijetiti da je izgoreno područje bilo označeno tamno crvenom bojom što podrazumijeva vrlo visoki požarni rizik te ukazuje na korisnost poduzimanja pravovremenih preventivnih mjera u područjima visokih rizika kako bi se opseg ovakvih događaja mogao smanjiti te usporiti njegovo širenje i pogotovo ulazak u naseljena područja. Preventivne mjere pokazuju praktičnost u smanjenju posljedica na ljudsko zdravlje i materijalna dobra u područjima visokih rizika te isplativost u odnosu na angažman operativnih snaga i naprezanje cjelokupnog sustava u reagiranju na događaj i kasniju sanaciju područja.
Gustoća naseljenosti, gustoća i konstrukcija zgrada, obilježja prometnica i puteva za evakuaciju, blizina stanovništva i materijalnih dobara vodnim površinama i rizičnom području, požarna opasnost i goriva masa u odnosu na izložene elemente itd. utječu na ukupnu ranjivost zajednice i opseg neželjenih posljedica.
Iz toga razloga, određene su lokacije za poduzimanje preventivnih mjera u smanjenju gorive mase i upotrebe vatrootpornih materijala kako bi se u slučaju nastanka požara usporilo njegovo širenje te ulazak u naseljena područja. Također, na neuređena područja koja omogućuju brzo širenje požara vatrogasci upozoravaju već godinama zbog čega se i naglašava važnost poduzimanja preventivnih mjera.
Od 11. do 14. lipnja 2018. Sveučilište u Zagrebu, zajedno s Geodetskim i Šumarskim fakultetom te Hrvatskim šumarskim institutom Jastrebarsko, domaćin je 6. Znanstvene konferencije regionalne SCERIN mreže za daljinska istraživanja i satelitska opažanja, koja se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar-Kitarović.
SCERIN je jedna od regionalnih mreža programa globalnih opažanja šuma i dinamike zemljišnoga pokrova (The Global Observation of Forest and Land Cover Dynamics, GOFC-GOLD) sastavljena od znanstvenika i eksperata za daljinska istraživanja s područja središnje, istočne, jugoistočne Europe i područja oko Crnoga mora.
Dana 7.-11. 06. 2018. godine na Geodetskom fakultetu održan je Trans-Atlantic Training – Zagreb 2018 pod nazivom “Integration of Radar and Optical Remote Sensing in Studying Land Cover/Land Use Change” na kojem su se okupili sudionici iz 14 država.
Glavnina aktivnosti odnosila se na razmjenu istraživačkih metoda i tehnika daljinske detekcije u korištenju senzora Sentinel-1, Sentinel-2, Landsat-5 i Landsat-8 satelita pri praćenju promjena vezanih uz ekosustave, zemljišni pokrov i uporabu zemljišta.
Na Brijunima je od 23. do 24. svibnja 2018. održana 11. po redu međunarodna znanstveno – stručna konferencija Dani kriznog upravljanja.
Teme konferencije su bile: Suvremene ugroze sigurnosti, Sigurnost lokalnih zajednica i krizno upravljanje, Kontinuitet poslovanja, Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Sustavi, uređaji, sredstva i oprema za upravljanje u krizama.
U sklopu Udruge, na konferenciji su predstavljena dva rada:
Metodološki okvir za ocjenu potencijalnog broja žrtava u slučaju katastrofalnog događaja
Utjecaj poremećaja kritičnih infrastruktura izazvanih klimatskim promjenama na društvo i politiku
Zbog plavljenja područja uz tokove naših rijeka uzrokovanih brzim topljenjem snijega izrađena je karta poplavljenih područja u Republici Hrvatskoj korištenjem radara Sentinel-1 satelita te pružena podrška operatvnim snagama na terenu.
